Kolika mora biti visina ograde na terasi?
Do sedme nadzemne etaže ograda je visoka 110 cm, a iznad sedme 120 cm, mereno od gotovog poda. Otvori u ogradi ne smeju propustiti predmet prečnika većeg od 12 cm.
Šta tačno piše u propisu
Visinu ograde u Srbiji određuje Pravilnik o uslovima i normativima za projektovanje stambenih zgrada i stanova („Službeni glasnik RS", br. 58/2012, 74/2015 i 82/2015), član 31. Odredbe o ogradi su u stavovima 6–8:
| Šta | Vrednost |
|---|---|
| Za koje prostore | stepeništa i otvoreni prostori u stanu i zgradi (lođe, balkoni, terase i slično) podignuti više od 45 cm nad okolnim terenom |
| Odakle se meri | od finalno obrađenog poda |
| Visina do sedme nadzemne etaže | 110 cm |
| Visina iznad sedme nadzemne etaže | 120 cm |
| Otvori u ogradi | ne sme proći predmet prečnika većeg od 12 cm; mora se onemogućiti penjanje dece |
| Niski fasadni otvori | parapet ili fiksni zastakljeni deo niži od 90 cm traži dodatnu zaštitnu ogradu |
Stav 6 doslovno:
„Visina zaštitne ograde na stepeništima i otvorenim prostorima u stanu i zgradi (lođama, balkonima, terasama i slično) podignutim nad okolnim terenom više 45 cm mereno od finalno obrađenog poda, do sedme nadzemne etaže iznosi 110 cm, a preko sedme nadzemne etaže 120 cm."
Stav 8: „Otvori u ogradi moraju biti projektovani tako da se onemogući prolaz predmeta prečnika većeg od 12 cm i penjanje dece."
Izvor: prečišćen tekst na Pravno-informacionom sistemu i na paragraf.rs. Provereno 24. oktobar 2026. Izmena posle 82/2015 nema.
Za koje prostore važi
Član 31 govori o stepeništima i otvorenim prostorima — lođama, balkonima, terasama i sličnom — koji su podignuti više od 45 cm iznad okolnog terena. Terasa u nivou dvorišta, do 45 cm iznad terena, nije obuhvaćena ovim stavom; terasa na spratu, balkon i krovna terasa jesu.
Pravilnik pri tom ne pravi razliku po materijalu: ista visina važi za ogradu od stakla, aluminijuma, inoxa ili drveta.
Važi li za porodičnu kuću
Formalno — ne. Član 1a kaže da se pravilnik primenjuje na stambene zgrade sa tri ili više stanova (klasa 1122), a ne primenjuje se na zgrade kategorije „A", na radove iz člana 145 Zakona o planiranju i izgradnji ni na socijalno stanovanje.
Ali to je jedina zvanična mera u Srbiji, i za kuću je razumno pratiti je. Zato je pošteno reći ovako: za zgradu je obavezno, za kuću je preporuka koju vredi poštovati.

Francuski balkon i nizak parapet
Stav 7 člana 31: fasadni otvor čiji je parapet ili fiksni zastakljeni deo niži od 90 cm od gotovog poda mora imati dodatnu zaštitnu ogradu — osim otvora koji gledaju na lođu, terasu, balkon, baštu ili galeriju. Ta ograda ima istu visinu kao na terasi.
Upravo zato postoji francuski balkon: ograda ispred vrata ili prozora do poda, kad terase nema.
Šta propis ne kaže
- Koliko ograda mora da izdrži. Horizontalno opterećenje ograde nije u ovom pravilniku. Ograda mora da izdrži propisano opterećenje, a sistem i staklo se biraju prema njemu — zato debljinu stakla određujemo posle merenja.
- Koje staklo. Pravilnik ne navodi vrstu stakla. Pravilo struke je kaljeno-laminirano staklo — razlike su u vodiču staklo za ogradu.
- Javni i poslovni objekti. Za njih važe drugi propisi; ovaj vodič ih ne pokriva.
Česte greške
- Merenje od grube ploče. Podloga i pločice podignu pod, pa ograda posle završnih radova ispadne niža od 110 cm. Meri se od gotovog poda.
- Horizontalne prečke. Ograda sa vodoravnim prečkama je merdevine za dete. Propis traži da se penjanje onemogući — staklo nema prečke.
- Razmak do zida. I razmak između stakla i zida, ili između dva stakla, je otvor u ogradi — kroz njega ne sme proći predmet veći od 12 cm.
Staklene ograde po meri, prema ovim merama:
Radimo ograde za terasu i balkon, za stepenice i galeriju i francuski balkon — od 200 € po dužnom metru.